Odgovori panelista na pitanja učesnika – dr Biljana Zekavica, pomoćnica ministarke pri Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja

ONLAJN PANEL DISKUSIJA „POMAGAČI I GRAĐANI – NA ISTOJ STRANI“29. NOVEMBAR 2021.

Pitanja učesnika panel diskusije i odgovori panelistkinje, dr Biljane Zekavice, pomoćnice ministarke pri Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja:

1.Da li će se menjati normativi za broj stručnih radnika u centrima za socijalni rad? Postavljeni su u vreme kada je broj lica na evidenciji centara bio mnogo manji.

Odgovor: U narednom periodu će se razmotriti normativ kadrova u centrima za socijalni rad i potreba za izmenama.

2. Da li usluge dnevnog boravka mogu da koriste osobe sa invaliditetom koja su radno – poslovno sposobna?

Odgovor: Prema Pravilniku o bližim uslovima i standardima za pružanje usluga socijalne zaštite, usluga dnevnog boravka se pruža odraslima sa telesnim invaliditetom, odnosno intelektualnim teškoćama, koji imaju potrebu za dnevnom negom i nadzorom, i podrškom u održanju i razvijanju potencijala i nije propisano da korisnici koji su poslovno sposobni ne mogu da koriste tu uslugu.

3. Postoji li mogućnost da se redukuju ili prerade obrasci za prijem, konkretno za domove za stare, zbog velikog broja informacija koje se u njima ponavljaju, bez suštinskog značaja za treće doba?

 Odgovor: Nije jasno koji obrazac je u pitanju.

4. Da li postoji kontrola Centra za socijalni rad prilikom zapošljavanja? U Centru za socijalni rad … odobrena su 2 radna mesta na poslovima socijalnog rada, zaposlene su 2 socijalne radnice bez licence, dok sa druge strane posedujem licencu za rad i nemam priliku da radim. Pisao sam Ministarstvu, ali nisam naišao na razumevanje. Jedino je reagovala Komora socijalne zaštite, ali je uprkos tome direktor Centra za socijalni rad… primio lica bez licence. Takva je situacija i za radnike na određeno, jer i tu ima dosta radnika bez licence. Da li je to poruka da licenca nije potrebna i da li će prestati sa ovakvom politikom? Jer ima informacije da će i dalje primati lica koja žele, a ne koja poseduju neophodne uslove.

Odgovor: Na osnovu člana 13. Zakona o socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik RS“, br. 24/11), utvrđeno je da se na prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite primenjuju opšti propisi o radu, tako da, o pravima, obavezama i odgovornosti zaposlenih odlučuje direktor, na osnovu  Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17-US, 113/17, 95/18-autentično tumačenje).

Polazeći od iznetog, Ministarstvo nije nadležno za izbor i prijem kandidata za radna mesta stručnih i drugih radnika u centrima za socijalni rad, već direktor centra za socijalni rad, u konkretnom slučaju direktor Centra za socijalni rad …

Deo odgovora treba da da i Inspekcija.

5. Komentar učesnika: „Smatram da nije realno da se zapošljavaju samo lica koja imaju licencu za rad. To dovodi do toga da novi ljudi ne mogu da se zaposle i polože ispit za licencu“.

Odgovor: Na osnovu člana 13. Zakona o socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik RS“, br. 24/11), utvrđeno je da se na prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite primenjuju opšti propisi o radu, tako da, o pravima, obavezama i odgovornosti zaposlenih odlučuje direktor, na osnovu  Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17-US, 113/17, 95/18-autentično tumačenje).

Takođe, ukazujemo na Uredbu o Katalogu radnih mesta u javnim službama i drugim organizacijama u javnom sektoru, u delu Kataloga:Radna mesta:stručni radnika u socijalnoj zaštiti, u delu dodatna znanja/ispiti/radno iskustvo, kao i na Pravilnik o stručnim poslovima u socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik RS“, br. 1/12 i 42/13).

Člana 142. Zakona o socijalnoj zaštiti je propisano da stručni radnici i stručni saradnici u socijalnoj zaštiti ne mogu samostalno raditi dok ne obave pripravnički staž, a stručni radnici su dužni da polože i ispit za licencu.

6. Planira li Ministarstvo isplatu pasivnog dežurstva u Centima za socijalni rad do kraja godine?

Odgovor: Isplatu pasivnog dežurstva centri za socijalni rad vrše u skladu sa obezbeđenim sredstvima.

7. Zašto je zabrana zapošljavanja u socijalnoj zaštiti shvaćena kao nešto što sprečava prijem novih radnika umesto radnika koji su otišli u penziju ili dali otkaz? Sindikata Nezavisnost

Odgovor: Centar za socijalni rad je ključna institucija u sistemu socijalne zaštite.

Zbog restriktivne budžetske i monetarne politike u prethodnom periodu centri za socijalni rad obavljaju delatnost sa smanjenim brojem izvršilaca u odnosu na važeći normativ kadrova. U Centru na poslovima javnih ovlašćenja radi manji broj radnika u odnosu na rešenje Ministarstva o broju stručnih i drugih radnika.

Ministarstvo je u 2021. godini preduzimalo odgovarajuće aktivnosti za pribavljanje saglasnosti za popunjavanje slobodnih, odnosno upražnjenih radnih mesta u centrima za socijalni rad i ustanovama socijalne zaštite, u skladu sa Uredbom o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava („Službeni glasnik RS“, br.159/2020)

8. Ako se nadležnost za usvojenje oduzme centrima za porodični smeštaj, šta je plan kome će se delegirati ti poslove, ne računajući ono što CSR već rade kao organ starateljstva?

Odgovor: Centri za porodični smeštaj svih ovih 10 godina od donošenja Zakona o socijalnoj zaštiti nisu obavljali poslove koji se odnose  na usvojenje.

9. Kada je reč o uslugama potrebnim žrtvama nasilja u porodici, naše iskustvo pokazuje da je neophodno obezbediti uslugu stanovanje uz podršku ženama i deci, korisnicima Sigurnih ženskih kuća, nakon njihovog boravka u prihvatilištu.

Odgovor: Slažemo se da su usluge prihvatilišta i stanovanja uz podršku neophodne u postupku zaštite žrtava nasilja u porodici. Podsećamo da obe usluge obezbeđuje lokalna samouprava.

10. Koji je plan Ministarstva vezan za NSP tačnije da se radnosposobni korisnici “izmeste” iz Centara te da NSZ pruža materijalnu podršku,prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i aktivaciju prilikom zapoljvaljanja?

Odgovor: Još se nisu stekli uslovi da se radno sposobni korisnici “izmeste” iz sistema socijalne zaštite, ali će se izmenama ZSZ povećati nadležnost i odgovornost NSZ kada je u pitanju aktivacija radno sposobnih korisnica NSP.

11. Pitanje je vezano za preporuku o unapređenju dostupnosti psihosocijalne podrške. Organizacija PIN u saradnji sa GIZom sprovodi projekat mapiranja i podrske lokalnih samouprava da se unparedi dostupnost psihosocijalne podrske, posebno tokom pandemije. Povodom ove teme bismo voleli da se povežemo i sa Ministarstvom i zajednički doprinesemo unapređenju i kada je reče o ovoj vrsti podrške za koju se tokom pandemije pokazalo da postoji velika potreba, a malo resursa.

Odgovor: /

12. U jednom delu ovog istraživanja kao preporuka se spominje razvijanje usluga pomoći u kući za starije. Kao neko ko vodi jednu takvu službu mogu u potpunosti da se složim sa tim da je to značajno pitanje. E sada da bi se ta usluga razvila vi trebate da imate dovoljan broj negovateljica odnosno gerontodomćica koje bi htele da rade, ja vas pitam koće da nam radi te poslove u budućnosti ako je npr. plata negovateljice ili gerontodomcice u ustanovama trenutno oko 30-35.000din.

Odgovor: Ova usluga je u nadležnosti JLS i nju obezbeđuje JLS. Koeficijenti za obračun i isplatu plata plata negovateljica ili gerontodomcica u USZ uređeni su Uredboom o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama (”Službeni glasnik RS”, br. 44/01…….i 113/08).

13. Ko može da utiče na lokalne zajednice da razvijaju usluge socijalne zaštite? U Kikindi je tehnički završeno prihvatilište za stare i odrasle ali po mojim saznanjima nemaju licencu za pružanje usluge.

Odgovor: Kao što ste konstatovali, uslugu prihvatilišta obezbeđuje lokalna samouprava, Ministarstvo nije dobilo zahtev za izdavanje licence navedenom prihvatilištu

14. Centar za porodični smeštaj i usvojenje Novi Sad osnovan 2014., a nije preuzeo sve predmete dece na porodičnom smeštaju. Molimo za komentar.

Odgovor: /

15. Kada će Ministarstvo regulisati položaj pravnika zaposlenih u centrima koji imaju položen pravosudni ispit? On nije uslov za rad u socijalnoj zaštiti, a sa druge strane pravnici koji imaju položen pravosudni ispit zastupaju  centre na sudu u velikom broju sporova , kako vezanih za porodičnu i socijalnu zaštitu, tako i za ustanove. Nemaju nikakvu naknadu za odgovornost koju nose i stres koji trpe, a štede budžet jer bi centar morao da angažuje advokata, ukoliko nema pravnika sa pravosudnim ispitom.

Odgovor: Članom 2. Zakona o pravobranilaštvu (“Sl. glasnik RS”, br. 55/2014), propisano je da je pravobranilaštvo organ koji obavlja poslove pravne zaštite imovinskih prava i interesa Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave. Poslove pravobranilaštva za zaštitu imovinskih prava i interesa Republike Srbije obavlja Državno pravobranilaštvo.

Članom 8. navedenog zakona utvrđeno je da su državni organi, posebne organizacije i javne ustanove koje zastupa Državno pravobranilaštvo dužni da ga obaveste o pravnoj stvari u kojima je ono ovlašćeno da preduzima pravne radnje i pravna sredstva radi ostvarivanja njihovih prava i interesa, odnosno prava i interesa Republike.

Državno pravobranilaštvo pred sudovima, arbitražama, organima uprave i drugim nadležnim organima zastupa i javne ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, a čije se finansiranje obezbeđuje iz budžeta Republike Srbije, u pravnim postupcima u kojima ovi subjekti učestvuju kao stranke ili umešači o čijim imovinskim pravima i obavezama se odlučuje u tom postupku.

Na osnovu člana 13. Zakona o socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik RS“, br. 24/11), utvrđeno je da se na prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite primenjuju opšti propisi o radu, tako da, o pravima, obavezama i odgovornosti zaposlenih odlučuje direktor, na osnovu  Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17-US, 113/17, 95/18-autentično tumačenje).

Takođe, ukazujemo na Uredbu o Katalogu radnih mesta u javnim službama i drugim organizacijama u javnom sektoru, za radno mesto:stručni radnik za upravno-pravne poslove i na član 11. Pravilnika o stručnim poslovima u socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik RS“, br. 1/12 i 42/13).

16. Da li postoji mogućnost da se omogući održavanje neke edukacije, okruglog stola ili tribine u vezi novčane socijalne pomoći? Smatram da postoji mnogo otvorenih pitanja, različitih praksi među centrima u vezi stvarivanja prava na NSP.

Odgovor: Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja je dana 19. avgusta 2020. godine, pod brojem: 551-00-00406/2020-10 izradilo Uputstvo centrima za socijalni rad za primenu Zakona o socijalnoj zaštiti u postupcima ostvarivanja prava na novčanu socijalnu pomoć. Cilj ovog uputstva je da se centrima za socijalni rad pruži objašnjenje pojedinih odredbi Zakona o socijalnoj zaštiti (”Službeni glasnik RS”, br.24/2011) koje se odnose na ostvarivanje prava na novčanu socijalnu pomoć i bliže odredi način na koje će centri za socijalni rad primenjivati određene relevantne odredbe zakona. U Uputstvu su sadržane one odredbe Zakona o socijalnoj zaštiti za koje je, u postupku po žalbama, utvrđeno da se rešenja prvostepenih organa poništavaju.

Napominjemo da centri za socijalni rad uvek mogu da zatraže stručno mišljenje ovog ministarstva u postupku ostvarivanja prava na novčanu socijalnu pomoć

17. Da li postoji mogućnost da se reši problem nekoliko ustanova za smeštaj korisnika koje nemaju zaključen ugovor sa RFZO-om i nemaju medicinske radnike, kao ni sredstva za lekove i sanitetski materijal? Tek sa početkom pandemije korona virusa pokazale su se prave razmere ovog problema, koji je potrebno što hitnije rešiti.

Odgovor: Ne postoji zakonska obaveza RFZO da zaključuje ugovore sa USZ o finansiranju zdravstvene zaštite u USZ, već je u pitanju obligacioni odnos. Ovo ministarstvo je u više navrata ukazivalo Ministarstvu zdravlja i RFZO na potrebu zaključivanja ovakvih ugovora sa ustanovama koje su u potrebi, a nemaju zaključene ugovore, ali bez rezultata.

18. Novi ljudi smatram da moraju da volontiraju, isto kao što sam i ja volontirao bez ikakvog primanja. A nakon toga da prijave ispit za licencu i polože. Jer ovako lica bez licence imaju prednost, dok oni koji imaju licencu čekaju godinama. Molim za komentar.

Odgovor: Članom 140. ZSZ je propisano da ustanova socijalne zaštite i pružalac usluga socijalne zaštite može radi obavljanja poslova iz svoje delatnosti angažovati stručne radnike, stručne saradnike i druga lica u svojstvu volontera, u skladu sa zakonom.

Ustanova socijalne zaštite i pružalac usluga socijalne zaštite može volonteru s kojim je zaključen ugovor o volontiranju da obezbedi nagradu za rad i ostvarivanje drugih prava, u skladu sa zakonom i drugim opštim aktima.

Napominjemo da ovaj član nije u saglasnosti sa Zakonom o volontiranju.

19. Kolektivnim ugovorom kod poslodavca u Gradskom centru za socijalni rad u Beogradu, potpisanim decembar 2019., poslodavac je sa reprezentativnim sindikatima dogovorio pravo na javna priznanja odeljenjima i pojedincima. Za zaposlene su ugovorene 4 kategorije nagrada, a jednu od njih biraju sami zaposleni. Za 2019.godinu je Komisija izabrala zaposlene i odeljenja za.priznanja i nagrade, međutim još se čeka dodela, kao i izbor Komisije za 2020. godinu. Molim za komentar.

Odgovor: Poseban kolektivni ugovor za socijalnu zaštitu u Republici Srbiji (,,Službeni glasnik RS”, broj 29/19) ne definiše navedeno pravo, ali Kolektivnim ugovorom kod poslodavca to pravo može biti uređeno i realizuje se u okviru obezbeđenih sredstava kod poslodavca, u skladu sa opštim aktom kod poslodavca

20. Unaprediti i medijski položaj CSR-a. Molimo za komentar.

Odgovor: /

Sociativa