Odgovori panelista na pitanja učesnika – Sandra Perić, Komora socijalne zaštite

ONLAJN PANEL DISKUSIJA „POMAGAČI I GRAĐANI – NA ISTOJ STRANI“, 29. NOVEMBAR 2021.

Pitanja učesnika panel diskusije i odgovori panelistkinje, Sandre Perić iz Komore socijalne zaštite:

  1. Koliko se razumem, nije posao Komore socijalne zaštite da štiti interese radnika već Sindikata. Molimo za komentar.

Odgovor: U skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti i Statutom, Komora socijalne zaštite je nezavisna, neprofitna profesionalna organizacija zaposlenih u socijalnoj zaštiti čiji je osnovni zadatak zaštita profesionalnih interesa, staranje o ugledu članova Komore, daje inicijative za bliže uređivanje obavljanja pripravničkog staža, postupka licenciranja, stručnog usavršavanja, daje inicijative za izmenu propisa u oblasti socijalne zaštite pruža stručnu pomoć i dr. Pored ovih poslova, Komora obavlja i poverene poslove, odnosno javna ovlašćenja u postupcima licenciranja stručnih radnika, donošenja i praćenje primene Etičkog kodeksa.

Zaštita profesionalnih interesa nije monopol ni jednog udruženja, sindikata, ustanove, organizacije, ni pojedinca, već dužnost i obaveza svih nas, aktera sistema socijalne zaštite. Ona ne podrazumeva samo zastupanje prava zaposlenih, već i zastupanje prava korisnika, ali i zalaganje za pružanje usluga u skladu sa standardima i načelima poštovanja ljudskog dostojanstva, pravde i nediskriminacije.

2. Učesnici daju predlog da se uputi dopis direktorima da su obavezi da se pridržavaju Pravilnika o organizaciji, normativima i standardima centara za socijalni rad, i u delu koji se odnosi na akademsko zvanje stručnih radnika i odnosa socijalnih radnika prema drugim stručnim radnicima.

Odgovor: Podržavamo inicijativu kolega da se uputi dopis direktorima i rukovodiocima ustanova i centara za socijalni rad kako bismo iz podsetili na obavezu da prilikom zapošljavanja i organizacije rada u centrima za socijalni rad, poštuju Zakon o socijalnoj zaštiti, Pravilnik o stručnim poslovima, ali i Pravilnik o organizaciji, normativima i standardima stručnog rada, odnosno Pravilnik o bližim uslovima i standardima za pružanje usluga u socijalnoj zaštiti.

Komora periodično obaveštava rukovodioce i direktore o obavezama u vezi sa  postupcima licenciranja stručnih radnika, ali i potreba za stručnim usavršavanjem. Primećeno je da je u jednom broju ustanova, stručni radnici ne dobijaju informacije o obukama i stručnim skupovima koji se organizuju. Podsećamo na obavezu kontinuiranog stručnog usavršavanja i podjednaku dostupnost različitih sadržaja svim stručnim radnicima. U skladu sa Zakonom, troškove stručnog usavršavanja snose i poslodavac i zaposleni. Molimo sve kolege da se, sem preko poslodavca, o obukama i stručnim skupovima informišu preko sajta Komore, ali i zavoda, udruženja i sl. Kontinuirano stručno usavršavanje podrazumeva kako obavezu poslodavca, tako i proaktivnost zaposlenih. Ne smemo da zaboravimo ni kolege koji su nezaposleni, a takođe imaju potrebu i obavezu da se stručno usavršavaju.

3. Interesantna i neophodna tema, hvala na istraživanju, više nego korisno, hvala Komori na aktivnostima i indirektnom radu na menadžmentu u socijalnoj zaštiti. Smatram neophodnim da se centralizuje menadžment, makar za odabir adekvatnog kadra, razvijanje supervizije, značaj supervizije za delegiranje zadataka. Time bi, formiranjem menadžmenta, u sistemu postojati baza ljudi koji mogu da zadovolje potrebe velikih promena u socijalnoj zaštiti. Manje ustanove, a kojih je više, nemaju luksuz da se bave menadžmentom, naime svi resursi su usmereni ka klijentima…. Imala bih još o ovoj ideji, nadam se nekom drugom prilikom.

Odgovor: Svakodnevno smo svedoci da sistem socijalne zaštite čine ljudi kao najznačajniji resurs. Slažemo se u potpunosti sa tim da je neophodno da se radi na razvoju menadžmenta u sistemu socijalne zaštite, da je potrebna profesionalizacija kadrova, kao i da je potrebno da kriterijumi za izbor pojedinih funkcija, odnosno pozicija u sistemu (npr. direktori, supervizori, rukovodioci) budu značajno unapređeni. Komora je otvorena za sve ideje u cilju unapređenja profesije i stručnog rada u socijalnoj zaštiti.

4. Kolektivnim ugovorom kod poslodavca u Gradskom centru za socijalni rad u Beogradu, potpisanim decembar 2019. godine, poslodavac je sa reprezentativnim sindikatima dogovorio pravo na javna priznanja odeljenjima i pojedincima. Za zaposlene su ugovorene 4 kategorije nagrada, a jednu od njih biraju sami zaposleni. Za 2019. godinu je Komisija izabrala zaposlene i odeljenja za priznanja i nagrade, međutim još se čeka dodela, kao i izbor Komisije za 2020. godinu.

Odgovor: Nagrađivanje je jedna od onih „malih stvari koja pravi razliku“. Zaposleni u sistemu socijalne zaštite nisu navikli na aplauze ni nagrade, ali su zato naviknuti na primedbe, kritike i optužbe. Svesni činjenice da je mnogo više pozitivnih primera dobrog stručnog rada, smatramo da je važno iskoristiti svaku priliku da ukažemo na postignuća naših kolega, na zalaganja i poštovanje.

Primer Gradskog centra za socijalni rad Beograd je jedan od pozitivnih primera na koji način poslodavci mogu da nagrade trud i zalaganje zaposlenih. Nadamo da se će i u drugim ustanovama, na sličan način, kolegama biti omogućeno da na ovakav način njihovo rad bude prepoznat i nagrađen.

5. Smatram da nije realno da se zapošljavaju samo lica koja imaju licencu za rad. To dovodi do toga da novi ljudi ne mogu da se zaposle i polože ispit za licencu.

Odgovor: Sticanje licence je uslov da stručni radnik samostalno obavlja svoj rad (ne bi mogao samostalno da radi procenu i plan, sačinjava i potpisuje nalaze i mišljenje, obavlja intervju sa korisnikom, sprovodi upravne postupke i sl.) Stručni radnik bez lice može da volontera, zasnuje radni odnos na određeno ili neodređeno vreme, menja odsutnog radnika ili bude angažovan na drugačiji način kod poslodavca, ali ne može samostalno da obavlja stručne poslove dok ne stekne licencu za rad (u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, Pravilnikom o licenciranju, Uredbi o katalogu radnih mesta i sl.), niti da ima prednost u odnosu na lica koja poseduju licencu za rad.

Pristajanjem na zapošljavanje lice bez licence, dolazimo u situaciju da kolege koje imaju uslov za obavljanje određenog posla, nisu u mogućnosti da se zaposle, jer su na mestima stručnih radnika zaposlena lica koja ne ispunjavaju uslov, odnosno ne poseduju licencu za rad.

6. Potrebno je unaprediti i medijski položaj centra za socijalni rad.

Odgovor: Čini mi se da je potrebno unaprediti položaj centara za socijalni rad, ali i celog sistema socijalne zaštite, u javnosti. Mediji su samo jedan, možda i najznačajniji, kanal komunikacije, koji nije iskorišćen na pravi način.

Kao što je bilo reči na panelu, teško je da možemo da utičemo na urednike i politiku velikog broja medija da ne objavljuju sadržaje za koje im se čine da će privući čitaoce. Ali je potrebno da koristimo mehanizme kako bismo se zaštiti od takvog izveštavanja, u svakom pojedinačnom slučaju. Ti mehanizmi postoje i Komora ih u poslednjih nekoliko godina koristi na takav način da reagujemo na svaki medijski sadržaj koji na neobjektivan, neistinit a često i pogrdan način izveštava o socijalnoj zaštiti, kako o kolegama tako i o korisnicima. Ovi mehanizmi se odnose na pritužbe urednicima emisija, urednicima televizija, žalbe upućene Ministarstvu kulture i informisanja, Regulatornom telu, nezavisnim organima sve do podnošenja krivičnih prijava protiv odgovornih lica. Ovaj put je prilično dug i neizvestan, ali moguć.

Takođe, potrebno je da sistem socijalne zaštite bude otvoreniji za medije, za iznošenje pozitivnih i primera dobre prakse. Nekoliko naših ustanova i organizacija su primer kako mediji mogu da se koriste za afirmaciju socijalne zaštite i usluga u zajednici.

U skladu sa tim, pokrenuli smo inicijativu sa udruženjima i Komorama iz susednih zemalja kako bismo kroz zajedničke aktivnosti pokušali da javnosti predstavimo objektivnu sliku o socijalnoj zaštiti.

7. Zanima me kakve su mogućnosti da se kod nas realizuje supervizija od strane Marine Ajdukovic i Kristine Urbanac u Zagrebu? U Crnoj Gori je UNICEF platio edukaciju na postdiplomskim studijama.

Odgovor: Navedeni program supervizije, u Crnoj Gori je realizovan u okviru projektnih aktivnosti i odnosi se na model eksterne supervizije, koja još uvek nije regulisana propisima Crne Gore.

U sistemu socijalne zaštite naše zemlje supervizija je prvo uvedena u centre za socijalni rad, kao interna supervizija gde postoji kao obavezna i obavljaju je stručni radnici koji su zaposleni u centrima. Poslednjih godina, javila se potreba za supervizijom u centrima za porodični smeštaj i usvojenje, ali i kod pojedinih pružaoca usluga gde još uvek nije obavezna. Kolege iz Republičkog i Pokrajinskog zavoda su kreirali i izvode Osnovni program obuke za supervizore u centrima za socijalni rad. Poslednjih godina pojavili su se i drugi akreditovani programi obuke namenjeni supervizorima.

Ne vidim prepreku da se u našoj zemlji realizuje obuka koleginica iz Republike Hrvatske, kao i bilo koja druga obuka. Vremenom, modeli supervizije se modifikuju, menjaju, u skladu sa potrebama stručnih radnika, razvojem socijalne zaštite i potrebama korisničkih grupa. U ovom procesu najznačajnija uloga je Republičkog i Pokrajinskog zavoda za socijalnu zaštitu.

8. Organizovati okrugli sto na kome će prisustvovati predstavnici medija, Komore socijalne zaštite, centara za socijalni rad, sudova i Zaštitnik građana.

Odgovor: Hvala na sugestiji. Trudićemo se da u planu rada za sledeću godinu uvrstimo ovu aktivnost. Rado ćemo Vas pozvati da uzmete aktivno učešće na ovakvom skupu.

9. Ako se nadležnost za usvojenje oduzme centrima za porodični smeštaj, šta je plan kome će se delegirati ti poslove, ne računajući ono što centri za socijalni rad već rade kao organ starateljstva?

Odgovor: Od svog osnivanja, centri za porodični smeštaj i usvojenje, do sada nisu obavljali poslove koji se odnose na usvojenje. Sve poslove u ovim postupcima su obavljali i obavljaju centri za socijalni rad kao organi starateljstva.

10. Da li postoji mogućnost da se omogući održavanje neke edukacije, okruglog stola ili tribine u vezi novčane socijalne pomoći? Smatram da postoji mnogo otvorenih pitanja, različitih praksi među centrima u vezi stvarivanja prava na NSP.

Postoji. Potpuno ste u pravu da je puno nedoumica, a malo edukativnog sadržaja koji se bavi pitanjima novčane socijalne pomoći.

Komora je tokom ove godine organizovala jednu tribinu koja je za temu imala oblast novčane pomoći, a uvidom u broj kategorisanih skupova, pored strateljske zaštite, ovo je oblast koja je najređe bila tema stručnih skupova i edukacija koje je Komora kategorisala. Svakako je značajna teme kojoj bismo u narednom periodu trebali posvetiti više pažnje.

11. Novi ljudi smatram da moraju da volontiraju, isto kao što sam i ja volontirao bez ikakvog primanja. A nakon toga da prijave ispit za licencu i polože. Jer ovako lica bez licence imaju prednost, dok oni koji imaju licencu čekaju godinama. Molimo za komentar.

Slažem se u potpunosti da je neophdono da svi prođu pripravnički staž, bez obzira u kojoj vrsti ugovora odnosno radnog odnosa, se radi kada se zaključuje ugovor sa poslodavce. Smatramo da je nedopustivog da lica bez licence samostalno rade, da na takav način urušavamo profesiju i dajemo povoda novinarima, advokatima, nezadovoljnim korisnicama za pokretanje različitih postupaka protiv stručnih radnika. Aktuelno imamo pokrenut veliki broj postupaka protiv poslodavaca koji su zapošljavali takva lica i stručnih radnika koji su samostalno radili bez odgovarajuće licence za rad.

Odgovor je dat i kroz peto pitanje.

OSNOVNI ZAKLjUČCI II TEME PANEL DISKUSIJE “UNAPREĐENJE POLOŽAJA POMAGAČA”

Sandra Perić, direktorka Komore socijalne zaštite, je prilikom izlaganja rekla je da je vrlo važno kako nas građani vide. Neophodno je jačanje profesionalnih kapaciteta, ne samo u pogledu broja izvršilaca, već i u pogledu jačanja kompetencija stručnih radnika – da su radnici koji ulaze u sistem odgovarajuće profesije, da poseduju odgovarajuće obuke i licencu za rad u sitemu socijalne zaštite, kao i da se kroz rad kontinuirano edukuju. Naglašava značaj supervizije, ali ne samo supervizije. Kompetencije treba da budu prioritet za svaku poziciju u sistemu socijalne zaštite, supervizija je jedan od primera da nije dovoljno definisati samo formalne uslove. Takođe, stvorila se loša klima prema socijalnim radnicima kroz medije, gde se dobre prakse ne vide. Komora socijalne zaštite rešava sve sporove u medijima putem krivičnih prijava kako bi zaštitila sam sistem socijalne zaštite. I ne samo preko krivičnih prijava, već i preko niza postupaka koje preduzima u kojima insistira za objektivnom izveštavanju, uz poštovanje zakonskog okvira – od pritužbi, žalbi različitim organima i regulatornim telima, pisanjima demantija do pokretanja i krivičnih postupaka u najdrastičnijim slučajevima.

U Beogradu, 2. decembar 2021.

Sociativa